NAZNAČAJNIJI INSEKTI ŠTETNICI

ŽOHARI (BLATTARIA)

SMEÐI ŽOHARI (Blatella germanica) ili tzv.RUSI (pučki naziv)

Odrasli insekti su smeðe boje sa 2 tamnije pjege na nadvratnjaku.Oba spola imaju krila koja služe za kormilarenje zrakom pri padu natlo.Ne lete.Dobri su i brzi penjači pa se kreću i u gornjim djelovima prostorija i po elementima i namještaju.Hrane se i najmanjim ostacima organske tvari,a mogu dugo gladovati.Vrlo su prilagodljivi.Vole visoku vlagu (idealna 30%) i toplinu (idealna 27-29 stupnjeva).Boje se svjetlosti.Skrivaju se u tamnimi uskim pukotinama kuhinjskih elemenata,oko cijevi i instalacija,u kućištima kućanskih aparata,ispod karniša i slika.

Putevi kojima ulaze u prostor:namirnice,ambalaža (papir),kuæanski aparati,namještaj,na odjeći i obući,u vrećici

ZDRAVSTVENA VAŽNOST:
Svojim izlučevinama nanose bakterije,viruse,gljivice i ostale mikroorganizne na hranu i namirnice .Značajni su uzročnici alergijskih i respiratrnih smetnji jer njihove kapsulice i košuljice sadrže proteine-alergene koji izazivaju alergijske reakcije (dokazano u 50% djece-ispitano alergološki)

Osim toga njihova pojava u prostorima gdje žive,borave i rade ljudi stvara osjeæaj neugode,gadljivosti i stresa.

PROBLEM U DEZINSEKCIJI (SUZBIJANJU ) ŽOHARA

RAZMNOŽAVANJE
Brzo se razmnožavaju,tim brže sto su temperatura i vlaga bolji,dok hladnoća uporava razvoj.Ženka 4-5 tj. na zatku nosi kapsulicu-jajnu čahuricu (ooteku) s do 48 jajašaca složenih u dva reda gotovo do samog izlaska ličinki iz jajnih ovojnica (LIČINKE SU DVOSTRUKO ZAŠTIĆENE) te ih postavlja u pukotinu,a trenutak iza toga izlaze ličinke.K tome zid ooteka-čahurica vrlo je otporan na insekticide.Mladi ličinke su crnkaste,no tokom presvlačenja poprimaju sve svetliju boju do smeðe-odrasli insekt - imago.

NOVOST NA PODRUČJU EUROPE I HRVATSKE

DUGOTICALNI ŽOHAR SUPELLA LONGIPALPA ET SUBELLETICIUM
Jedan od tropskih žohara koji je vjerojatno došao iz Sjeverne Amerike.Crvenkaste je boje sa 2 žuto-smeðe pruge po krilima.Na prednjem prsnom dijelu ima tamnosmeðu trapezastu pjegu obrubljenu svjetlijim rubom.Po veličini i načinu prebivanja slièan smeðem žoharu.Od jaja do odraslog žohara razvija se za 3-6 mj ovisno o mikroklimatskim uvjetima.Ženka polaže oko 11 ooteka tokom godine s po oko 14 jajašaca.Dobar i brz penjač.Nije ovisan o vlazi kao smeði žohar pa ga nalazimo i na suhim mjestima.Zovu ga još i žoharom namještaja (ormari).

Smeđi žohar (Blattela germanica) ili pučki "rus" -krivo ispravnije je njemački žohar

CRNI ŽOHAR (Blatta orientalis) ILI ORIJENTALNI ŽOHAR

Odrastao je dugačak oko 2,5 cm. Tamnosmeđe je do crne boje, masnoga sjaja.. Mnogi ga smatraju najodbojnijim žoharom.

Mužjak ima razvijena krila dok se u ženke jedva primjećuju. Ženke su nešto šire i izgledaju teže.

Ženka polaže jaja u čvrstim jajnim čahuricama (ootekama) smeđe boje koje vuče 1 do 15 dana a kraju zatka. Crni žohar ima mnogo manji reproduktivni potencijal od smeđeg žohara. U jajnoj čahurici veličine i oblika zrna graha ima prosječno oko 16 jajašaca . Iz jajeta izlazi ličinka koja se pet puta presvlači Preobrazba je nepotpuna.

Cjelokupan razvoj od jajašca do odraslog kukca ovisi o temperaturi i vlazi i kreće s od jedne do četiri godine. Ovisno o temperaturi razvoj može završiti i za 4,5 mjeseci. U periodu dva dana od stvaranja ooteke , ooteke ostavlja na skrovitim mjestima s ostavljanom hranom gdje se ličinke (nimfe) razvijaju tijekom 40 do 50 dana.

Nimfe su najaktivnije od proljeća do sredine ljeta. U rano proljeće nalazimo sam adulte a do kasnog proljeća nimfe ostaju same obzirom da adulti počinju ugibati. Do kraja augusta bilo koji orijentalni crni žohar je nova jedinka.

Odrasla ženka živi od 1 do 6 mjeseci i za to vrijeme može odložiti do 8 jajnih čahurica (u hladnije doba samo jednu ). Ooteke u podložne isušivanju , napadu gljivičnih bolesti i kanibalizmu drugih žohara, ako se osjeća nedostatak hrane. Također ih proždiru i drugi insekti , a na otvorenome i ptice. Obično nalazimo istodobno sve razvojne oblike.

Danju se zadržavaju u raznim pukotinama u podu ,ispod tapeta. Rado se zadržavaju u kuhinjama ,smočnicama, kotlovnicama, tehničkim etažama, podrumima, smetlarnicima ,drvarnicama. Osjetljivi su na manjak vode i vole nešto hladnije prašnjave prostore kao što su mjesta između zemlje i temelja, ispod pločnika, kanalizacijskih odvoda i slivnika. Vani se ponekad zadržava ispod kanti za smeće i tegli za cvijeće. Crni žohar je vrlo proždrljiv i uzima različitu hranu koju grize jakim čeljustima. Grize kožu ,odjeću i papir posebno ako je mastan. U knjigama rado ždere ljepilo . Zimsku hladnoću ne podnosi pa se zimi zadržava na toplim mjestima i uz uređaje za grijanje, te pod poklopcima kanalizacije. Ličinke izlaze iz jaja pri 30^oC za 42 , a pri 21^o za 81 dan. Razvoj ličinki pri 25^oCtraje 530 , a pri 30^oC 300 dana. Živi odrasli oblici (spolno zreli) utvrđeni su sa 140 dana života.

U inspekciji se treba koncentrirati na mjesta s visokom vlagom i svježijim temperaturama .Također prostori infestirani crnim žoharima imaju karakterističan neugodan ustajali miris.

U podrumima možemo ih utvrditi u mrežama pauka. Dok u domovima bez podruma treba provjeriti skučene i tamne prostore. U kuhinjama i kupaonicama , najvjerojatnije su uz kanalizacijske i vodovodne cijevi. Tražiti treba ostatke izmeta, žive ili mrtve primjerke te ooteke. Korisno je postaviti klopke za utvrđivanje u slučaju slabijih infestacija. Crni žohari zamijećeni u proljeće mogu izgledati kao mala infestacija no mogu se namnožiti do sredine ljeta pa su nerijetke i jake infestacije u jesen.

FARAONSKI MRAV Matica poliježe jajašca iz kojih se razvijaju larve koje matica hrani dok ne prijeđu u stadij lutke-metamorfoza.

Mravi (porodica Formicideae) pripadaju redu Hymenoptera (opnokrilci). Uglavnom su 2 do 7 mm dugi, ali neke vrste mogu biti velike i do 2 cm. Postoje smeđi, crni i crveni mravi te oni sa ili bez krila.

Spadaju u socijalne insekte, što znaèi da žive u velikim kolonijama ili grupama (neke se kolonije mogu sastojati od čak milijun mrava). Postoje tri različita tipa mrava u svakoj koloniji: kraljica, sterilni ženski radnici te mužjaci.

Mravi postoje na zemlji već više od 100 miljuna godina i možemo ih pronaći gotovo svugdje i u gotovo svim klimama na planeti. Pretpostavlja se da postoji više od 20 000 različitih vrsta i upravo zbog toga ih nazivamo najuspješnijom vrstom na zemlji.

Oni žive u velikim orgamiziranim zajednicama. Postoje mužjaci i ženke, ali u njihovim zajednicama ima mnogo više oblika koje su spolno zakržljale ženke. Prema veličini čeljusti i glave, te prema poslovima koje obavljaju razlikujemo "radnike" i "vojnike".

Žive u trulim stablima, zemlji ili grade humke od nanesene tvari. U mravinjacima se održava najviši stupanj čistoće što je preduvjet za njihov zajednički život. Takoðer, možemo reći da su mravi dosta korisni ostalim organizmima jer oni skupljaju sve ostatke, mrtve organizme i sitne organske tvari koje bi se inače gomilale na površini ili počele raspadati što bi, kao izravnu posljedicu, osim neugodnog mirisa, moglo i pozitivno djelovati na širenje različitih zaraza.

Mravi su uglavnom omnivori (svejedi), ali postoje vrste kojima je potrebna posebna hrana. Za neke možemo reći da se bave i agrikulturom jer uzgajaju gljivice kojima se hrane u svojim mravinjacima te upravo zbog toga unose lišće u gnijezdo (ono im služi kao hranjiva podloga). Neki se pak hrane lisnim sokom ili kapljicama nektara tj. smole. Međutim, treba naglasiti da mravi ne skupljaju hranu za zimu, već se zimi uvuku u dublje dijelove mravinjaka gdje ukočeni prezime.

Svaka mravlja kolonija (mravinjak) sastoji se od nekoliko vrsta jedinki:

Kraljica

Ona započinje svoj život sa krilima, koje koristi prilikom parenja. Nakon parenja sa mužjakom (ili mužjacima), odleti do mjesta gdje će se gnijezditi. Tada odbaci svoja krila te formira novo gnijezdo u kojem provede život neseći jaja.

Radnici

To su sterilne ženke (ne mogu se razmnožavati) bez krila koje su u biti kraljičine kćeri. Njihova zadaća je prikupljanje hrane, hranjenje i obrana kolonije te izgradnja i povećanje gnijezda. One čine većinu u populaciji jedne kolonije.

Vojnici

Oni su veliki radnici (sterilne ženke) koji brane koloniju i često napadaju drugu koloniju i dovode "robove".

Mužjaci

To su mali mravi koji imaju krila. Lete iz kolonije da bi se parili s kraljicom, a nedugo nakon toga ugibaju. Kad jedan mrav pronađe hranu on vrlo brzo javi ostalima. Mravi također oslobaðaju feromone (kemijske tvari koje različito mirišu) i pretpostavlja se da svaka kolonija ima svoj miris koji se razlikuje od ostalih te se na taj način lako prepoznaju i komuniciraju. Mravi su blisko srodni sa osama i drugim insektima koji bodu. Mnoge vrste mrava imaju žalac kojim mogu zadati vrlo bolan ubod. To je vrlo učinkovit način za obranu od mnogih predatora.

Životni ciklus

Mrav tijekom svog života ima četiri stadija: jaje, ličinka, kukuljica i odrasla jedinka. Iz oplođenih jaja razvijaju se ženke (kraljica, radnici ili vojnici), a iz neoploðenih se razvijaju mužjaci.

Ličinke nalikuju na crve, nemaju oči i noge. Presvlače se nekoliko puta. Nakon što dostignu određenu veličinu zakukulje se u kukuljicu. U toj fazi njihovo tijelo se u potpunosti mijenja u odrasli oblik koji zatim izlazi iz kukuljice i nastavlja svoj život.

Taj cijeli proces uglavnom traje 6 do 10 tjedana. Neke kraljice mogu živjeti i više od 15 godina, a neki radnici čak 7 godina. Očekivano trajanje života za mrave je 45-60 dana.

OSOBITOSTI

Mravi su timski igrači, tj. funkcioniraju samo zajednički. Npr., pojedinačni mrav nije sposoban razlikovati smjerove u nalaženju izvora hrane. Neke vrste mrava mogu prijeći npr. potok tako da formiraju most držeći se jedan za drugog.

Radnici s vremenom mijenjaju poslove koje rade. Također, ako u mravinjaku dođe do problema, svi će mravi zajednički raditi najbolje što mogu i prilagoditi se kako bi riješili problem. Svaka kolonija mrava ima svoj vlastiti miris. Na taj način odmah se raspoznaje uljez. Neke vrste mrava, kao npr. obični crveni mrav, svoj mravinjak od neprijatelja brane smradom.

Obični crni mrav i šumski mrav ne smrde, no posjeduju vlastiti 'sprej' za obranu – mravlju kiselinu. Neke ptice namjerno stavljaju mrave na svoje perje kako bi se, zahvaljujući mravljoj kiselini, riješile parazita!

Neke vrste mrava kradu kukuljice iz tuđih mravinjaka. Mravi koji se iz njih izlegu moraju raditi za koloniju tih lopova kao robovi.
Mravi 'radnici' se moraju brinuti za jajašca i larve i držati ih u razlièitim odjeljcima, prema njihovoj starosti. Noću ih premještaju u unutrašnjost mravinjaka kako bi ih zaštitili od hladnoće. Danju ih vraćaju natrag prema vrhu mravinjaka kako bi im bilo toplije.
Kad 'radnik' mrav pronađe dobar izvor hrane, npr. hrpu mrvica od hrane na podu tvoje sobe koje ti se nije dalo počistiti, on ostavi mirisni trag kako bi hranu mogli pronaći drugi mravi iz njegove kolonije. I, začas ih je tu cijela četa. Mravi su čisti i uredni insekti. Neki radnici imaju zadatak da iznose smeće iz gnijezda i da ga odlažu na toèno određena mjesta (smetlišta).
Svaka kolonija mrava posjeduje svoj karakterističan miris. Pomoću njega, stranci u gnijezdu se mogu vrlo lako otkriti. Mnoge vrste taj miris koriste i u obrani gnijezda. Crni i šumski mravi npr. nemaju svoj miris, ali oni mogu špricnuti mravlju kiselinu. Postoje i vrste "kradljivci" koje upadaju u druga gnijezda i kradu njihove kukuljice. Kad se iz njih razviju odrasle jedinke one postaju "robovi". Noću, radnici premještaju jaja i ličinke dublje u gnijezdo da bi ih zaštitili od hladnoće. Tijekom dana, nose ih na vrh gnijezda gdje je toplije.
Mravi su u biti neka vrsta nomada i uvijek su pokretu. Prilikom seljenja nose sa sobom ličinke u formiraju kolonu. Mravi također vrlo često borave u blizini ljudi i na neki način zaposjedaju njihove životne prostore, posebno kuhinju. Jednom kad se mravi nastane u kući gotovo ih se nemoguće rješiti. Najveći problem predstavlja činjenica da se vrlo teško pronađu gnijezda (mravinjaci) pa ih se ne može uništiti.
- ULAZ – mogu ulaziti kroz najtanje pukotine tražeći slatku i masnu hranu u kuhinjskim smočnicama ili skladišnim prostorima.
- MIRISNI TRAGOVI - ostavljaju nevidljiv trag znan pod imenom FEROMON koji koriste kao trag do izvora hrane.
- LOKACIJA GNIJEZDA - mogu se izleći bilo gdje - izvan kuće ili u njoj, u tratini, u zidovima, panjevima pa čak i pod temeljima.
- VELIČINA KOLONIJA – može brojati od 300,000 do 500,000 i cijela se kolonija može preseliti vrlo brzo ako se smatraju ugroženima.

MUHE /Muscidae/

Muhe su izrazito opasni insekti jer su vrlo veliki nosioci patogenih bakterija.Razmnožavaju se u organskom materijalu u raspadanju (smeće,izmet,strvine životinja) te otuda nose i nanose na površine, proizvode pa čak i na rane veliki broj bakterija.U svom razvoju prolaze fazu postavljenih jajašaca,ličinke,metamorfoze u kukuljici i odraslog insekta (imago) tj. zajedničko im je da imaju takozvanu potpunu preobrazbu.

Stoga je i dezinsekcija muha usmjerena posebno na ličinke a posebno na odrasle insekte.Za ličinke upotrebljavaju se larvicidi prskanjem po organskom materijalu.

Ima ih mnogo vrsta koje se razlikuju prema izgledu,šarama na trupu i krilima,položaju krila u mirovanju,po organima za grizenje,ubadanje ili sisanje.

Na tijelu i u probavnom traktu nose ogroman broj uzročnika bolesti koje slijetanjem,grizenjem,ubodom ili upljuvkom nanose na namirnice,hranu ili čak na otvorene rane u bolnicama ili na bojištu.

Muhe otklanjamo premazivanjem sjednim površina muha (mjesta gdje muhe rado slijeću) i to nanoseći insekticid u obliku rijetke paste mazanjem pomoću kista (tankog) tamo gdje ne mogu doći u kontakt sa hranom,na mjesta skrivena od pogleda.U slučaju nedostupnosti ili nemogućnosti nanošenja dovoljne količine insekticida,spravljaju se tzv “muhomor” tanjuriæi.Vanjski tretmani na otvorenom vrše se prskanjima motornom prskalicom i toplim zamagljivanjem sa zemlje ručnim reaktivnim zamagljivačima.

Sample Photo 4

BUHE (PULICIDAE)-Žive uz ljude,ali prelaze i sa životinja na čovjeka

BUHE
Najznačajnija je Pješčana buha (Pulex irritans),mačja buha i pseća buha jer ako nema prirodnog rezervoara (mačke,psa) prelaze i napadaju čovjeka.Postavljaju jajašca u prašini ,tepisima,pukotinama parketa iz kojih se razvijaju ličinke koje se hrane organskim materijalom.Prolaze potpunu preobrazbu-metamorfozu te se razvijaju u odrasle insekte koji piju krv.
Prenose bolesti

Sample Photo 5

KOMARCI (Culicinae) I FLEBOTOMI -manji od komaraca ali vrlo napasni

KOMARAC CULEX(CULEX PIPIENS)
Značajni su kao prenositelji zaraznih i parazitarnih mikroorganizama(malarija,žuta groznica itd) te kao uzrok bolnih i iritirajućih uboda i uzrok neprospavanih noći.Mužjak je veći od ženke,ne bode već se hrani biljnim sokovima.Ubada ženka koja je privučena mirisom znoja i ugljičnog dioksida koji izdišu ljudi te privučena svjetlošću.Bodu već u sumrak,kroz noć i do svitanja.Većinom je njihova pojava vezana uz proljeće ,ljeto i jesen,no mogu se pojavljivati i zimi ako za opstanak imaju povoljne uvjete.Sunce ih može spržiti pa se tokom dana odrasli insekti skrivaju u krošnjama drveća,grmlju,septičkim jamama,u rupama temelja,ispod nadstrešnica i krovova.Razvijaju se u vodama stajaćicama,ali i u svim drugim rezervoarima vode (barama,lokvama,bunarima,bačvama za kišnicu,tragovima traktora u polju,u starim gumama ili limenkama,u smeću,neoćišćenim olucima-ukratkosvuda gdje zaostaje voda na bilo koji način.Suzbijanje počinje u rano proljeće,asanaciom terena i larvicidima na mjestima njihova potencijalnog legla ,a odrasli se insekti tretitaju tokom ljeta i jeseni u nekoliko navrata prskanjem ili zamagljivanjem tokom noći i ranog jutra.Razlikujemo ih prema stavu pri slijetanjuna podlogu,položaju krila u mirovanju i šarama na trupu i krilima.